FUNKTIONALE DIAGNOSE UND THERAPIE

Funkcijska dijagnostika i terapija je dio medicinske znanosti koja koja se bavi proučavanjem funkcioniranja žvačnog sustava u cijelini te dijagnostikom i terapijom poremećaja njegove funkcije. Također analizira i utjecaj poremećaja funkcije žvačnog sustava i na ostale sustave u organizmu, poglavito na sustav organa za kretanje jer na njega ima najveći utjecaj. Ona je sastavni dio  svih ostalih stomatološkoh disciplina i na neki način je krovna stomatološka znanost koja koordinira i fino usklađuje sve dijelove vrlo kompleksnog žvačnog sustava.   

U Dental esthetic centru pravila funkcije uvijek primjenjujemo pri svim stomatološkim zahvatima u svakodnevnom radu s našim pacijentima od najjednostavnijih zahvata kao što je plombiranje zuba, pa do najsloženijih kao što su ugradnjaimplantata, izrada krunica i mostova, ortodoncije te kompleksnih oralnih rehabilitacija. Za to imamo posebno educirano osoblje i stručnjake na području funkcijske dijagnostike i terapije teposjedujeno i najsuvremeniju opremu i elektroničke uređaje za dijagnostiku i terapiju funkcijskih poremećaja žvačnog sustava.Samo takav pristup može pacijentima zajamčiti dugoročan uspjeg stomatološke terapije.                                                                                                                                                           

Danas se zna da su lijep osmijeh, vrhunska estetika i funkcija zubi  u neraskidivoj vezi sa funkcijom svih ostalih dijelova žvačnog sustava i organizma u cjelini. Suvremena tehnološka dostignuća i znanja u stomatologiji omogućavaju nam rješavanje najzahtjevnijih estetskih i funkcijskih problema žvačnog sustava naših pacijenata.

Stomatološki zahvati po pravilima funkcije

Postoje egzaktna znanstveno dokazana i stručno potvrđena pravila na koji način svaki pojedini dio žvačnog sustava mora funkcionirati te kako anatomski mora izgledati da bi bio funkcionalan. Tih pravila se uvijek moramo držati pri terapiji naših pacijenata.   

Zahvaljujući primjeni pravila funkcije,našim zahvatima nećemo pacijentima prouzročiti funkcijske poremećajeu svakodnevnom radu. Samo jedna nekoliko mikrona povišena kvržica na jednom zubu nakon običnog plombiranja zuba može izazvati velike funkcijske smetnje u žvačnom sustavu kod određenog broja osjetljivih ljudi, a složeniji stomatološki zahvatimogu izazvati  još daleko više funkcijskih poremećaja.

U ordinacijama gdje se ne primjenjuju pravila funkcije pri stomatološkim zahvatima, na žalost, relativno često se događa da takvi liječnici pacijentima izazovu funkcijske poremećaje isključivo svojim zahvatima.

Srećom veliki broj pacijenata ne reagira na određene funkcijske smetnje ako nisu uznapredovale. Međutim jedan ne tako mali broj osjetljivijih ljudi (negdje oko 15%) reagira na najmanje funkcijske poremećaje, najčešće pojavom jake boli. 

Primjena pravila funkcije kod stomatoloških zahvata izuzetno je važna jer pacijenti koji imaju funkcijske smetnje, a toga nisu svjesni jer nemaju simptome, usljed nekog okidača mogu odreagirati te im se mogu pojaviti simptomi funkcijskih poremećaja. Najočitijisimptom je pojava jake boli u području glave i vrata, a pacijent ne može odrediti što ga boli.

Stres je najčešći okidač za pojavu simptoma kod pacijenata sa funkcijskim smetnjamau žvačnom sustavu. Uslijed stresa se razvije prava kreniomandibularna disfunkcija (CMD) sa pojavom boli, često sa smanjenom mogućnošću otvaranja usta i ostalim simptomima.   

Stomatološke ordinacije i klinike koje rade po pravilima funkcije u cijelom svijetu su, na žalost, još uvijek u manjini. Stomatološka znanost na svjetskoj razini ulaže velike napore da se funkcija uvede u svakodnevni rad u sve više ordinacija, a krajnji cilj je da u skoroj budućnosti funkcijska dijagnostika i terapija postane sastavni dio svakodnevnog rada s našim pacijentima u svim stomatološkim ordinacijama.

Da bi ordinacija mogla raditi po principima funkcionalne stomatologije mora imati liječnike koji su, pored svojih specijalizacija, posebno educirani na području funkcijske dijagnostike i terapije. Također mora bitii adekvatno opremljena da bi se u njoj u svakodnevnom radu s pacijentima mogla primjenjivati funkcionalna stomatologija.

Stomatološke ordinacije i klinike koje primjenjuju funkcionalnu stomatologiju u svakodnevnom radu obično su najcijenjenije u Europi i svijetu, te predstavljaju sam vrh stomatološke znanosti i struke.                                                                                                                                

Kraniomandibularne disfunkcije

Žvačni sustav se sastoji od gornje čeljusti, donje čeljusti, zubi, žvačnih mišića, čeljusnih zglobova te živaca i centara u mozgu koji upravljaju žvačnim sustavom. Psihosomatika odnosno stres također imaju jaki utjecaj na stanje i funkciju žvačnog sustava. 

Gubitak pojedinog zuba koji nije odmah pravilno nadomješten, nepravilan položaj postojećih zubi i nepravilan položaj donje čeljusti u odnosu na gornju, previsoke ili preniske krunice i mostovi, nefunkcionalno ugrađeni implantati, neadekvatna ortodontska terapija mogu izazvati funkcijske poremećaje u žvačnom sustavu. 
Ti se poremećaji najčešće odražavaju pojavom abrazije na zubima (istrošenost i skraćenje zuba), pojavom naginjanjanja i povećane pomičnosti zubi zbog gubitka kosti oko korijena zuba usljed pojave prejakih štetnih sila koje djeluju na njih. U velikom broju slučajeva pojavljuju se  i bolovi u području glave, vrata i ramenog pojasa koji dolaze od žvačne muskulature zbog njezine pojačane aktivnosti, te bolovi iz područja čeljusnog zgloba zbog njegove nepravilne funkcije i patoloških  promjena u zglobu. Ti bolovi se, često, pogrešno pripisuju migrenama, neuralgijama i zuboboljama i obično se zbog toga dugotrajno pogrešno liječe, a bolovi ne prestaju. Mogu se pojaviti problemi kod gutanja i smanjeno otvaranje usta, vrtoglavice i šum u ušima.
Svima nam je poznato da kod stresa, kad smo napeti često stišćemo zube ili škripimo zubima što je mozgu jedan ventil putem kojega se riješava stresa ali, na žalost, to može vrlo pogubno djelovati na zube, žvačne mišiće i čeljusni zglob u smislu trošenja i skraćivanja zubi i pojave parodontoze te poremećaja i bolova u čeljusnom zglobu i žvačnim mišićima.
Skup svih tih simptoma i poremećaja nazivamo Kraniomandibularne disfunkcije.

Funkcijska dijagnostika

Anamneza - Dijagnostiku funkcijskih poremećaja uvijek započinjemo razgovorom sa pacijentom odnosno detaljnom anamnezom koja pored općenitog zdravlja pacijenta mora biti fokusirana na simptome kranomandibularnih disfunkcija.

Manualna dijagnostika – Manualnom dijagnostikom testiramo žvačnu muskulaturu i stanje čeljusnog zgloba što nam daje važne smjernice u kom pravcu će ići daljnja dijagnostika i terapija.Manualnu dijagnostiku smiju primjenjivati samo liječnici koji su educirani i izvježbani na tom području. Nepravilnom i grubom manualnom dijagnostikom pacijentu se mogu pogoršati funkcijske smetnje. Naši liječnici su stručnjaci za dijagnostičke i terapijske zahvate kod kraniomandibularnih disfunkcija jer su specijalizirani na području funkcijske dijagnostike i terapije i za to imaju diplome.

Instrumentalna dijagnostika – Analiza modela zubi u artikulatoru daje nam informacije o položaju i anatomskom izgledu pojedinog zuba te o stanju okluzije (međusobni kontakti između zubi gornje i donje čeljusti). Tom dijagnostičkom metodom utvrđujemo i položaj donje čeljusti u odnosu na gornju čeljust što je vrlo važno za pravilnu funkciju žvačne muskulature i čeljusnih zglobova te položaj zglobne kvržice u čeljusnim zglobovima.

    

Pomoću analize modela u artikulatoru određujemo i osnovne parametre za programiranje artikulatora pri izradi krunica i mostova i ostalih terapijskih pomagala u ustima. Zahvaljujući tome možemo pravilno postaviti kontakte između zubi gornje i donje čeljusti i uspostaviti nesmetane kretnje donje čeljusti što pacijentu omogućava normalan govor i gutanje te lijep izgled  nakon naših zahvata.

Stoga mi u Dental estehetic centru analizu modela u artikulatoru uvijek radimo prije izrade većih protetskih zahvata u ustima (krunice, mostovi, ljuskice, proteze), prije ugradnje implantata i prije ortodontske terapije da bismo osigurali pravilnu funkciju žvačnog sustava nakon naših zahvata i vrhunsku estetiku koja je uvijek usko vezana uz pravilnu funkciju.

Artikulator je uređaj koji simulira naše čeljusne zglobove te gornju i donju čeljust. Služi nam za funkcijsku dijagnostiku i analizu modela čeljusti pacijenta, a u njemu također planiramo i izrađujemo naše protetske nadomjestke (krunice, mostove, ljuskice) jer pomoću artikulatora možemo vjerno reproducirati kretnje donje čeljusti i kretnje koje se događaju u čeljusnom zglobu naših pacijenata. Suvremeni artikulatori kakve koristimo u Dental esthetic centru mogu se, na osnovu podataka iz elektroničke dijagnostike, potpuno individualno programirati za svakog pacijenta što nam omogućava izradu maksimalno preciznih krunica mostova i ljuskica sa vrhunskom estetikom. 

Elektronička dijagnostika – Elektroničkom dijagnostikom precizno utvrđujemo stanje čeljusnog zgloba, položaj zglobne kvržice u čeljusnom zglobu i njezine kretnje, položaj donje čeljusti u odnosu na gornju u sve tri dimenzije, kretnje donje čeljusti (gornja čeljust je fiksna, nije pokretna) te aktivnost žvačnih mišića i njihov utjecaj na čeljusni zglob i kretnje donje čeljusti. Elektronička dijagnostika nam također daje, za razliku od analize modela u artikulatoru, potpune i precizne podatke za individualno programiranje artikulatora  što nam omogućava izradu najpreciznijih, maksimalno estetskih i funkcionalnih  krunica, mostova, ljuskica i implantata. U tu svrhu u Dental esthetic centru koristimo najprecizniji kondilograf na svijetu – Condylocomp. Pomoću njega možemo točno izmjeriti sva odstupanja navedenih položaja i kretnji i izvršiti precizne korekcije te na osnovu toga izraditi terapijska sredstva (krunice, mostove, ljuskice, implantate, ortodonciju, udlage) koja će korigirati funkcijske smatnje, uspostaviti harmoničnu okluziju i omogućiti pravilnu funkciju žvačnog sustava i vrhunsku estetiku.

Condylocomp je optoelektronički uređaj pomoću kojega pratimo kretnje donje čeljusti i kretnje zglobne kvržice u čeljusnom zglobu u oba zgloba istovremeno, u sve tri dimenzije, u realnom vremenu. Taj dijagnostički postupak se naziva kondilografija. Condylocomp je najprecizniji kondilograf na svijetu i mjeri kretnje sa preciznošću od jedne stotinke milimetra.

Funkcijska terapija

Terapija kraniomandibularnih disfunkcija je najčešće multidisciplinarna i u njoj obično pored stomatologa mogu sudjelovati i fizijatri, ortopedi, otorinolaringolozi, psihoterapeuti i fizioterapeuti. Stomatolog liječi poremećaje vezane uz žvačni sustav, a eventualne ostale probleme liječe drugi specijalisti u koordinaciji  sa stomatologom.

Terapija poremećaja funkcije žvačnog sustava ovisi o tome koji dio sustava je pogođen, a dosta često su zahvaćeni svi dijelovi žvačnog sustava jer međusobno ovise jedan o drugom. Terapija se može kretati od najjednostavnije relaksacije mišića i rasterećenja zubi i čeljusnog zgloba do najsloženijih zahvata kojima korigiramo poziciju donje čeljusti i čeljusnog zgloba u pravilan fiziološki položaj.

Udlage – Osnovnu funkcijsku terapiju obično započinjemo korištenjem nagriznih ploča koje nazivamo udlage.  Pomoću njih blago povećavamo razmak između gornje i donje čeljusti (povišenje zagriza) i anuliramo štetne nefiziološke kontakte između zubi gornje i donje čeljusti što za posljedicu ima relaksaciju  žvačne muskulature i rasterećenje zubi i čeljusnog zgloba. Izrađene su od prozirnog plastičnog materijala i mogu se nositi u obje čeljusti, ali češće se nose u gornjoj i to uvijek za vrijeme spavanja, a po mogućnosti što dulje po danu, u vrijeme dok ne ometaju uobičajene dnevne aktivnosti pacijenta. Danas postoji niz konfekcijskih udlaga koje se mogu dobiti u mnogim stomatološkim ordinacijama, a i tržište izvan stomatološke djelatnosti ih nudi. One mogu polučiti određene pozitivne učinke.

U Dental esthetic centru inicijalnu funkcijsku terapiju vršimo isključivo individualno izrađenim udlagama na osnovu elektroničke dijagnostike jer samo smo jedna od rijetkih ordinacija u Europi koja ima educirane liječnike i posjeduje kompletnu opremu i za to. Tako individualno izrađene udlage daju najbolje rezultate kod funkcijske terapije zbog svoje maksimalne preciznosti.

Oralna rehabilitacija – kod težih funkcijskih poremećaja obično moramo izvršiti korekciju položaja donje čeljusti u odnosu na gornju, sa preciznom postavljanjem zglobne kvržice u pravilan fiziološki položaj kod zatvorenih usta i spojenih zubi. Također moramo uspostaviti pravilne kretnje zglobne kvržice u čeljusnom zglobu pravilne kretnje donje čeljusti bez zapreka. Da bi smo to postigli i očuvali stabilnost sustava, najčešće moramo rekonstruirati zubne krune svih zubi da dobijemo fiziološke žvačne plohe i kontakte između zubi gornje i donje čeljusti po pravilima funkcije, odnosno harmoničnu okluziju. Skup svih tih terapijskih zahvata u žvačnom sustavu nazivamo oralna rehabilitacija. U tu svrhu koristimo praktički sva znanja i grane stomatološke struke. Protetiku za izradu krunica, mostova i  ljuskica, implantologiju za nadoknadu izgubljenih korijenova zuba, endodonciju i parodontologiju za liječenje postojećih korijenova zuba te ortodonciju za korekciju položaja zuba.

Utjecaj funkcije žvačnog sistema na statiku tijela

Medicinska struka već odavno zna da zdravi zubi i pravilna funkcija žvačnog sustava imaju važnu ulogu u zdravlju cijelog organizma. Međutim novija saznanja govore o velikom utjecaju funkcije žvačnog sustava na funkciju sustava za kretanje odnosno na kralježnicu, kosti, mišiće i zglobove cijelog tijela.

Danas se zna da nepravilan zagriz  odnosno nepravilan položaj donje čeljusti u odnosu na gornju izaziva poremećaj statike cijelog tijela, a to  za posljedicu ima nastanak boli i poremećaj funkcije u raznim dijelovima sustava za kretanje. Tako mogu nastati bolovi u laktovima, leđima, kukovima, koljenima i stopalima. Mogu se javiti trnci u rukama i nogama. Dolazi do krivog držanja glave gdje je glava obično nagnuta na jednu stranu i naprijed. Iskrivljenja su  ramena, najčešće je jedno povišeno, drugo sniženo i zbog toga dolazi do razlike u duljini ruku. Zdjelica također može biti iskrivljena i može doći do torzije zdjelice, a posljedica toga je da je jedna noga kraća što oteževa hodanje. 

 

Kod ovakovih simptoma i bolova od strane sustava za kretanje pored ortopeda i fizijatra uvijek treba kontaktirati i stomatologa specijaliziranog za kraniomandibularne disfunkcije koji će provesti funkcijsku dijagnostiku žvačnog sustava. Ako se utvrde nepravilnosti u funkciji žvačnog sustava potrebno je primijeniti funkcijsku  terapiju poremećenog zagriza od strane stomatologa u suradnji sa fizijatrom, fozioterapeutom, ortopedom, otorinolaringologom i neurologom a dosta često i sa psihijatrom jer dugotrajni bolovi izazivaju i psihosomatske promjene u organizmu i obratno. Jedino takav multidisciplinarni pristup liječenja problema sustava organa za kretanje uzrokovanih kraniomandibularnim disfunkcijama može polučiti pravi rezultat. Dugotrajno uzimanje lijekova protiv bolova samo privremeno umanjuje bolove koji neće prestati dok se ne riješi osnovni problem, a to je poremećaj zagriza. 

Najnovija istraživanja govore da je čak 80% skolioza kralježnice i torzija zdjelice uzrokovano poremećenim zagrizom.  Stoga možemo zaključiti da je pravilan zagriz od izuzetnog značaja za statiku tijela i normalno funkcioniranje sustava za kretanje.